Interpersonalna komunikacija

Kathleen K. Readron
ALINEA, Zagreb
1987. /1998. (Prof. dr. Pavao Novosel)


• Sokrat je inzistirao na brižljivu definiranju riječi prije negoli se počnu upotrebljavati u raspravi. Vjerovao je da će to ukloniti moguće nesporazume. Pridržavanje Sokratova zahtjeva pokazalo se, međutim, jednim od vodećih izazova s kojima su se susreli znanstvenici. Ljudi otkrivaju da je teško, katkad i nemoguće, izvesti definiciju nekoga pojma koju će svi prihvatiti. (13)
• Obično se govori o dvjema vrstama značenja koja postoje u komuniciranju. To su denotativno i konotativno značenje. Denotativna su značenja deskriptivna značenja, zajednička većini ljudi neke kulturne sredine. Takvo je primjerice značenje ljubavi, koje možemo naći u nekom rječniku. Konotativna su značenja osobna značenja koja nije tako lako otkriti i koja ne moraju biti zajednička većem broju ljudi. Riječ ljubav može se interpretirati na mnogo načina. Ta je riječ nabijena konotacijama: od simpatije do opsesije, od bratske ljubavi do bračne, od platonske do seksualne. Stoga je ljubav riječ koju teško možemo upotrebljavati na siguran način. Ona može izazvati vrlo različita značenja kod različitih ljudi i u različitim prigodama. Slično, vitak i mršav mogu imati približno iste denotacije, no posve drukčije konotacije. Riječ vitak za mnoge je pozitivniji opis mršavosti. (16, 17)
• Kako kaže Karl Popper (1982.), "neka su zbivanja slična oblacima, a neka satovima". Satovi su predvidljivi jer rade po mehaničkim načelima; uglavnom su i međusobno slični. Nasuprot tome, oblaci se pojavljuju u nebrojeno mnogo nepredvidivih oblika. Neki će možda dokazivati da njihova slaba predvidljivost odražava složenost vremenskih prilika o kojima trenutačno malo znamo; no jednoga ćemo dana možda o oblacima znati jednako toliko kao o satovima – tada ćemo moći predviđati njihove oblike. Hoće li ponašanje oblaka ikad biti jednako predvidljivo kao ponašanje satova, o tome još dugo nećemo znati. Slično će se još dugo čekati odgovor na pitanje hoće li ljudsko ponašanje ikad biti toliko predvidljivo kao ponašanje satova. (19)
• Tri glavne vrste ponašanja su: spontano, skriptirano i planirano. Spontana su ponašanja reakcije na osjećaje koji postoje u svim kulturama. Tuga, radost i srdžba neke su od takvih primarnih emocija koje uzrokuju spontana ponašanja. Skriptirana su ponašanja naučena i ponavljanjem postaju automatiziranim reakcijama na specifične podražaje. Planirana ponašanja zahtijevaju veći spoznajni napor od skriptiranih ili spontanih. To su promišljena ponašanja. (22)